EUROPSKA KOMISIJA
Europska komisija ( European Commission ) jedna je od tri političke institucije Europske unije, to jest institucija koje sudjeluju u političkom procesu donošenja odluka na europskoj razini. Njeni članovi, iako državljani članica EU, ne predstavljaju u tom tijelu države, već promiču interese EU. Pri tome im Osnivački ugovor jamči potpunu nezavisnost, te su zabranjeni pritisci nacionalnih vlada, ali i drugih institucija EU na rad članova Komisije. Najveći dio Komisije smješten je u Bruxellesu.
>Sastav i ustrojstvo
Komisija je sastavljena od po jednog predstavnika iz svake države članice. Komisija funkcionira kao kolegij, odnosno odluke ne donose pojedini povjerenici, nego cijela Komisija glasovanjem.
Ugovor iz Nice predviđa da će se u trenutku kad Unija bude imala 27 država članica uvesti rotacija čija će se načela odrediti naknadno, prema kojoj će Komisija imati manje članova nego država, ali će se u određenom roku osigurati da sve države budu ravnopravno zastupljene.
Komisija prvenstveno osmišljava politike EU te pokreće zakonodavni postupak, upućivanjem prijedloga akta Vijeću i, u područjima suodlučivanja, Europskome parlamentu. Komisija je i glavni izvršni organ EU, iako se izvršenje politika EU uglavnom prepušta organima država članica.
Sljedeća je važna uloga Komisije ona "čuvarice Ugovora", tj. pravnoga poretka uspostavljenoga Ugovorom. Ona nadgleda provode li države članice obveze koje proizlaze iz normi donesenih na europskoj razini, a ovlaštena je i pokrenuti postupak pred Europskim sudom protiv države koja takve obveze krši. U kontekstu te svoje funkcije Komisija izdaje godišnja izvješća o provedbi prava EU .
Prema ostatku svijeta, Komisija predstavlja EU. U brojnim državama postoje delegacije EU koje su dio Komisije. Komisija je također u kontekstu Europske zajednice ovlaštena voditi pregovore o sklapanju međunarodnih sporazuma na temelju mandata koji joj u svakom pojedinom slučaju dodjeljuje Vijeće EU.
EUROPSKI PARLAMENT
Europski parlament ( European Parliament ) jedino je tijelo na razini Unije koje se izravno bira. Nastao je kad i prva Europska zajednica, tada pod nazivom Skupština, koju su činili delegati nacionalnih parlamenata. Od 1979. godine, zastupnici u Europskom parlamentu biraju se na izravnim izborima svakih pet godina. Budući da je politički legitimitet tog tijela rastao, jačala je i njegova uloga u političkom i pravnom sustavu EU. Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu, a neka zasjedanja i sastanci parlamentarnih odbora održavaju se i u Bruxellesu. Dio parlamentarnih službi smješten je i u Luksemburgu.
>Sastav i ustrojstvo
Državama članicama EU Osnivačkim je ugovorom dodijeljen broj zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu. Taj broj donekle odražava veličinu stanovništva država članica. No, kako su razlike u veličini stanovništva članica vrlo velike, bez pretjeranog povećanja broja parlamentaraca nije moguće doista osigurati razmjernu zastupljenost svakog europskog građanina. To tim više što je Ustavnim ugovorom predviđeno da, bez obzira na to koliko mala bila država, ona ima pravo na minimum šest zastupnika u Parlamentu. Danas Parlament ima 732 zastupnika, a Ustavni ugovor gornju će granicu pomaknuti na 736.
Iako se zastupnici biraju prema nacionalnim kvotama, oni na europskoj razini nisu politički organizirani nacionalno, već prema političkim opredjeljenjima. Srodne nacionalne političke stranke organizirane su u europske političke stranke u Europskom parlamentu.
Kao i svaki parlament, i Europski parlament djeluje kroz odbore. Njihov broj i područja koja pokrivaju prati područja nadležnosti EU.
>Ovlasti
Tri su bitne funkcije Europskoga parlamenta: zakonodavna; nadzor nad Europskom komisijom; te usvajanje proračuna EU.
Zakonodavni postupak, koji Ustavni ugovor namjerava pretvoriti u redovni zakonodavni postupak i u kojem se odluka može donijeti samo uz istodobnu suglasnost Vijeća i Parlamenta, naziva se postupkom suodlučivanja. Iako je Parlament stekao pravu zakonodavnu ulogu, u nekim je pitanjima ona tek konzultativna, pa čak ni to.
Politički nadzor nad Europskom komisijom Parlament provodi pri njenu imenovanju i potom tijekom njezina rada. Parlament se, kao prvo mora složiti s izborom osobe koja će obavljati ulogu predsjednika Europske komisije, a zatim i potvrditi cijelu Komisiju kao kolegij prije nego što ona preuzme dužnosti. Europska komisija dužna je o svom radu izvještavati Europski parlament
Europski parlament ima važnu ulogu i pri donošenju proračuna EU. Proračun predlaže Komisija, a zajednički ga usvajaju Parlament i Vijeće. O tzv. neobveznim rashodima, Parlament ima posljednju riječ. Da bi stupio na snagu, predsjednik Europskoga parlamenta mora na proračun staviti svoj potpis.
VIJEĆE EU
>Sastav i djelokrug
Vijeće ministara ( Council of the EU ) glavna je zakonodavna institucija Europske unije. Budući da je sastavljeno od ministara iz nacionalnih vlada država članica, u toj su instituciji na europskoj razini zastupljeni nacionalni interesi. Svoju zakonodavnu ulogu Vijeće ministara danas u brojnim područjima dijeli s Europskim parlamentom , no u Uniji se bez njega ne može donijeti niti jedna odluka zakonodavne prirode.
Sastav Vijeća mijenja se ovisno o području o kojem se odlučuje.
>
Način donošenja odluka
U svojoj zakonodavnoj funkciji, Vijeće može odluke donositi jednoglasno, običnom većinom ili kvalificiranom većinom. Broj područja u kojima se odluke donose kvalificiranom većinom rastao je sa svakom izmjenom Osnivačkog ugovora. Jedan je od razloga i stalno povećanje članstva EU, koje može blokirati donošenje odluka ako se jednoglasnost traži u uvjetima velikog broja država članica.
Kada Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, broj glasova koji pripada ministru pojedine države članice nije jednak. Glasovi imaju težinu ovisno o veličini države. Da bi se odluka donijela, ostvariti dvije, odnosno eventualno i tri većine.
COREPER
Kako su ministri koji čine Vijeće istodobno ministri u nacionalnim vladama, Vijeće se sastaje samo povremeno. Stalnost rada Vijeća osigurava pomoćno tijelo - Odbor stalnih predstavnika, COREPER (prema francuskoj kratici naziva tog tijela - Comité des Représentants Permanents ). COREPER ima važnu ulogu u procesu donošenja odluka. Naime, prije nego što se u Vijeću odlučuje o bilo kojem pitanju, o njemu će se prije raspraviti i glasati u COREPER-u.
>Predsjedanje Vijećem ministara
Političko se vodstvo Vijećem ministara, pa time i Europskom unijom, svakih šest mjeseci rotira između država članica po unaprijed utvrđenom rasporedu. Predsjedništvo EU ima zadatak usmjeriti rad Vijeća u razdoblju u kojem predsjedava, posredovati između EU i država članica, te predstavljati EU prema ostatku svijeta.
>Promjene predviđene Ustavnim ugovorom
Prema novom temeljnom dokumentu, Vijeće se dijeli na zakonodavno, koje usvaja zakonodavstvo EU i Vijeće općih poslova, koje u suradnji s Komisijom priprema sastanke Europskoga vijeća. Kao posebna formacija predviđeno je Vijeće vanjskih poslova kojeg je zadaća osigurati konzistentnost vanjske politike EU. Najveće izmjene Ustavni ugovor predlaže u definiranju kvalificirane većine. Prvo, takav način odlučivanja pretvoren je u pravilo. Način izračunavanja potrebne većine ne bi se više temeljio na težini glasova pojedinih država članica. Umjesto toga, većina bi bila postignuta ako bi za odluku glasovala barem polovica država članica, koja istovremeno predstavlja određeni postotak ukupnog stanovništva EU (oko 60%).
EUROPSKO VIJEĆE Europsko je vijeće ( European Council ) tijelo Unije koje čine politički predstavnici država članica na najvišoj razini, tj. njihovi predsjednici država ili vlada. To je jedino tijelo EU koje nije uspostavljeno Osnivačkim ugovorom, i koje se razvilo u praksi. Naime, od 1974. godine, u sklopu također izvanugovorne Europske političke suradnje, čelnici država i vlada članica tadašnje Europske ekonomske zajednice počeli su se redovito sastajati. Od tih početaka do danas politička uloga i važnost toga tijela stalno je rasla.
Europsko vijeće je politički motor Unije. Ono definira opću političku orijentaciju EU i postavlja prioritete. Njegova je uloga posebice ojačala uvođenjem nove nadležnosti nad vanjskom i sigurnosnom politikom Ugovorom iz Maastrichta. Iako ima sve važniju političku ulogu nema zakonodanih ovlasti. U posljednje se vrijeme ustalilo da se Europsko vijeće sastaje četiri puta na godinu. Takvu praksu formalizirat će Ustavni ugovor. Prema tom dokumentu, osim čelnika država i vlada, Europsko će vijeće činiti i njegov predsjednik, predsjednik Komisije, a u radu će sudjelovati i ministar vanjskih poslova EU. Odluke Europskoga vijeća u pravilu se donose konsenzusom.
Institucija predsjednika Europskoga vijeća novina je uvedena Ustavnim ugovorom. Njega će kvalificiranom većinom birati Europsko vijeće na dvije i pol godine, uz mogućnost još jednog mandata. Predsjednik će predstavljati Uniju u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
EUROPSKI SUD
Europski je sud ( European Court of Justice ) institucija koja se od 1989. sastoji od dva suda: Suda EZ-a ( Court of Justice of the European Communities ) i Prvostupanjskoga suda ( Court of First Instance ). Uloga je Europskoga suda kao institucije osigurati da se pri primjeni i tumačenju Osnivačkog ugovora poštuje pravo. Iako sud ograničene nadležnosti, Europski je sud bio iznimno važan pri uobličavanju pravnog poretka Unije. Sud je pokrenuo proces tzv. konstitucionalizacije Ugovora čime je pravni poredak EU stekao značajke koje ga odmiču od sustava međunarodnog prava. Stoga Europski sud nema u Uniji samo pravosudnu, već i važnu političku ulogu. Sjedište je Suda u Luksemburgu.
>Ustrojstvo
Sud EZ-a čine po jedan sudac iz svake države članice. Osim sudaca, ravnopravan položaj u Sudu ima osam nezavisnih odvjetnika. Njihova je funkcija davati Sudu mišljenje o tome kako riješiti konkretni predmet, ne zastupajući pri tom ničije interese u postupku. Prvostupanjski sud čini barem jedan sudac iz svake države članice. Tako je i u praksi, no otvorena je i mogućnost da se broj sudaca poveća. U Prvostupanjskom sudu nema nezavisnih odvjetnika, ali se u konkretnom predmetu može odlučiti da se jednom od sudaca povjeri zadaća nezavisnog odvjetnika.
>više i o ostalim institucijama možete naći na www.entereurope.hr |
